Inflacija u Hrvatskoj ‘jede’ primanja

Prosječan građanin troši čak 27% primanja na hranu. Velik dio građana, puno više.

Za 100 kuna na tržnici ili u trgovini – možete kupiti sve manje proizvoda. Građani su svjesni kako cijene rastu iz dana u dan. Istiću kako su neke stvari poskupjele i do 50 posto.

Rastu cijene na tjednoj bazi, a odemo li dvije godine unatrag – za isti novac mogli smo kupiti još i više: Za 100 kuna ste 2020. godine mogli kupiti 15 i pol litara mlijeka, a danas – oko 13 litara. Suncokretovog ulja – 9 litara, a danas oko 6 i pol.

Na početku pandemije 2020. za 100 kuna mogli ste natočiti 11 litara benzina. Danas – 7 litara.

Od 1. travnja PDV na neke proizvode bit će niži, ali to tek djelomično utječe na cijene, piše Dnevnik.hr.  Zdravko Marić, ministar financija kaže kako je cijena maslaca u proteklih nekoliko tjedana i mjeseci značajno otišla gore, što nije imalo nikakve veze s porezima. “Mi smatramo i nadamo se da će s ovim značajnim snižavanjem PDVa biti dovoljno prostora za snižavanje i ublažavanje bilo kojih daljnih momenata što se tiče cijena”, naglašava Marić.

Iako je rasla i prosječna plaća, jasno je da zarađeni novac vrijedi manje.

Tako je za cijelu prosječnu plaću, koja je 2020. iznosila 6763 kune, bilo moguće kupiti 732 litre benzina. Godine 2022. prosječna plaća narasla je na oko 7300 kuna – dovoljno za 564 litre goriva. Velik dio građana zarađuje i manje.

50 posto zaposlenih ima plaću manju od 6000 kuna. Prosječan građanin troši čak 27% primanja na hranu. Velik dio građana, puno više. Krešimir Sever iz Nezavisnih hrvatskih sindikata upozorava kako je udio troška hrane kod siromašnijih veći od 40 posto pa i 50 posto plaće, odnosno mirovine.

Rast cijena smanjuje potrošnju. Stoga nam i Standard & Poor’s, umjesto 5 posto – predviđa rast BDP-a 2 i pol posto.

Izor: Poslovni dnevnik