Koliko prosječno plaćenom Hrvatu treba godina rada da kupi stan od 60 kvadrata?
Prosječno plaćenom čovjeku treba cijeli radni vijek da bi kupio stan od 60 kvadrata. Takav stan košta 134.220 eura ili 132 mjesečne prosječne plaće. Ako zaposleni građanin štedi trećinu svoje prosječne plaće, što je lani iznosila 1016 eura za kupnju novog stana od 60 kvadrata, trebao bi štedjeti gotovo cijeli radni vijek i za stan bi uspio skupiti novac za malo više od 33 godine.
Prvi rođendan koji bi mogao proslaviti u svom stanu bio bi mu 58. rođendan, ako je počeo štedjeti s 25 godina, a do umirovljenja bi ostalo još vremena da uštedi novac za opremanje stana. Ova naša pretpostavljena računica gradi se na nizu pretpostavki, a na takvim temeljima često se grade promašaji. Pretpostavka je tako da će cijeli svoj radni vijek naš čovjek imati posao, da će zarađivati prosječnu plaću i da cijene stanova neće rasti luđe nego sada. Startna pozicija pretpostavki u ovom slučaju je lanjska prosječna mjesečna neto plaća od 1016 eura i prosječna prošlogodišnja cijena novih stanova bez poticane stanogradnje od 2237 eura po kojoj bi stan od 60 kvadrata koštao 134.220 eura. S takvom matematikom na toliki dugi rok, cilj ili kupnja stana, stoji na samom vrhu kule od karata, dovoljno je samo malo puhnuti da se svi snovi i planovi rasprše.
Kad bi dvoje udruženim snagama štedjeli za stan, opet uz pretpostavku da par ima dvije prosječne neto plaće i da jednu ostavlja na stranu za kupnju stana od 60 kvadrata stana uspjeli bi skupiti 134 tisuće eura za 11 godina. Ako je par istih godina i počeo štedjeti u s 25 godina, onda bi u 36 mogli kupiti stan i zasnovati obitelj.
Sve ovo je samo igra brojevima koja pokazuje da se za stan doista treba namučiti i da je mnogima i uz štednju nedostižan san ako nemaju pomoć roditelja jer su stambeni krediti mnogima nedostupni. S plaćom od 1016 eura ne može se dobiti stambeni kredit od 134 tisuće eura, za to treba imati mjesečnu plaću od 1530 i više eura da bi se imala kreditna sposobnost. Jer, za kredit od 134 tisuće eura mjesečna otplata znači 764 eura tijekom dva desetljeća po 3,30 posto kamate. Tako da osoba s 1016 eura plaće može podići najviše 60.000 eura stambenog kredita kojeg će svaki mjesec otplaćivati po 342 eura uz 3,30 posto kamate i uz glavnicu banci vratiti još 22.700 eura kamate.
Kad se podvuče crta, pitanje je tko sebi može kupiti novi stan u Hrvatskoj, a podaci Državnog zavoda za statistiku kažu da je novih stanova lani prodano 3910, od čega ih je svega pet posto iz poticane stanogradnje, a gotovo svaki drugi prodani novi stan je bio na području Zagreba. Lani su cijene novih stanova porasle za 22 posto, s preklanjskih 1837 eura na 2237 eura ili za 400 eura po svakom metru četvornom.
Rast sedmu godinu za redom
Analitičari Raiffeisenbanke kažu da statistički podaci o indeksima cijena stambenih nekretnina koja su kupila kućanstva pokazuju da su u posljednjem lanjskom tromjesečju cijene novih stambenih objekata blago usporile s rastom na 16,5 posto, dok su cijene postojećih stambenih objekta zabilježile su ubrzanje rasta na 17,4 posto, nastavivši time trend pozitivnih stopa koji traje od kraja 2015. godine. Nakon prosječnog poskupljenja stambenih nekretnina od 7,3 posto u pretprošloj godini, lanjska je prosječna porasla za 14,8 posto. Analitičari navode da te cijene rastu sedmu godinu zaredom i napominju da kako se radi o prosječnim cijenama na razini cijele Hrvatske, jer tržište nekretnina karakterizira visoka segmentiranost s obzirom na lokaciju, kvalitetu i starost nekretnine.
Objašnjavaju da je prošle godine, kao i ranije, rast cijena bio je rezultat izrazito visoke likvidnosti i niskih kamatnih stopa, a u određenoj mjeri manjak alternativnih ulaganja budući da se određeni dio nekretnina kupuje kao investicija. Rastu cijena i potražnji pridonosile su i Vladine subvencije za stambene kredite, a od 2017. do kraja prošle godine odobreno je 27.500 zahtjeva za subvencioniranje stambenih kredita.
Podizanje kamatnih stopa usporiti će tržište nekretnina
U ovoj godini očekujemo nastavak rasta cijena stambenih nekretnina, međutim, sporijom dinamikom u odnosu na prethodne godine. Revitalizacija potresom pogođenih područja, kao i ostalih dijelova Hrvatske, podržava očekivanja nastavka rasta cijena u središnjem dijelu Hrvatske, dok će i dalje povećana potražnja gurati cijene nekretnina u Zagrebu prema višim razinama. Rast cijena na obali određivat će trendovi u turizmu.
Zadnji krug (sedmu godinu za redom) prijava za APN subvencionirane kredite provodio se tijekom ožujka što je također jedan od čimbenika koji će cijene stambenih nekretnina gurati prema višim razinama – smatraju analitičari Raiffeisenbanke i dodaju da bi na ublažavanje rasta cijena nekretnina moglo utjecati zaoštravanje monetarne politike i podizanje kamatnih stopa Europske središnje banke zbog čega bi mogle rasti kamate na stambene kredite pa bi se dio viška likvidnosti mogao usmjeriti u neke druge investicije i djelomično smanjiti potražnju za stambenim nekretnina.
Izvor. Slobodna Dalmacija
