Nakon dugo vremena, u Hrvatskoj padaju realne plaće i standard građana
U iščekivanju Državnog zavoda za statistiku da objavi podatke o inflaciji za siječanj, vrijedno je podsjetiti na ono što su nam do sada donijele informacije o kretanju cijena.
Vrlo je važno ono na što je upozorio hrvatski ekonomist Ivica Brkljača koji je primijetio kako se u Hrvatskoj jako dugo nismo suočili s padom realnih plaća.
Podatak o rastu ili padu realne plaće dobije se tako što se od nominalne stope rasta/pada plaća oduzme stopa inflacije jer toliko pada kupovna moć. Tako nam se u prosincu dogodili da su plaće nominalne rasle, ali su uz inflaciju u prosincu od 5,5 posto, realno pale za -1,4 posto. Drugim riječima, vladine mjere za kakvo takvo ublažavanje inflatornog udara došle su u zadnji tren.
Ispod je grafikon koji pokazuje kretanje realnih plaća od početka 2016. godine. Iz tog grafikona najjasnije je vidljivo što nam je donio rast cijena u drugoj polovini 2021.
Ostaje pitanje što će se zbivati u nastavku godine s kretanjem cijena pa tako i realnih plaća. S obzirom da se u cijelom nizu zapadnoeuropskih zemalja očekuje popuštanje mjera, pa stoga i ubrzanje utrke u oporavku, vjerojatno je da će to povećati pritisak na lance opskrbe i rast cijena. S obzirom da je Hrvatska mala i otvorena zemlja, može se očekivati nastavak trenda 'uvozne inflacije'. Isto tako, logično je očekivati nastavak prelijevanja cijena pri industrijskim proizvođačima na ostale cijene. U Hrvatskoj je podatak o rastu cijena pri industrijskim proizvođačima prošao poprilično nezapaženo, ali sada je on već u zoni dvoznamenkastih postupaka. Prema zadnjem dostupnom podatku Eurostata cijene pri industrijskim proizvođačima u Hrvatskoj u studenom 2021. su odnosu na isti mjesec 2020. godine dosegle ekstremnih 19,9 posto. To je već razina s koje se teško može očekivati brzo prizemljenje odnosno usporavanje rasta.
Bez ikakve potrebe za zastrašivanjem treba istaći kako su oni koji su uporno tvrdili kako je inflacija tek impuls oporavka odnosno da će se trend rasta cijena brzo ispuhati, sada promijenili retoriku. Među njima je čak i glavni ekonomist Europske središnje banke Philip Lane koji je izjavio kako nije izgledno da inflacija u sljedeće dvije godine (!) padne ispod 2 posto. Inflacija od 2 posto cilj je ESB-a. Tako se i vrlo utjecajni Lane u zadnji tren ubacio u vlak onih koji već duže vremena zazivaju zaoštravanje ili, bolje rečeno, normalizaciju monetarne politike ESB-a. Ono što je otvoreno pitanje jest hoće li taj zaokret ESB-a biti previše blag i je li došao presporo nakon što je s 5,1 posto oboren inflacijski rekord eurozone te je teoretski moguće formiranje inflacijske spirale koju neće biti lako zaustaviti.
Izvor. Slobodna Dalmacija
